Najsrdačniji grad balkana: Predigra za strance koji će se zaljubiti u regiju

0

Jeste li znali da počeci Sarajeva sežu i do 2400. godine prije naše ere? Naime na području današnjeg grada za vrijeme neolitika nalazilo se naselje Butmir. Tokom velikih seoba naroda tadašnje Sarajevo naseljava ratoborno ilirsko pleme Dezitijati i potpuno potiskuju dotadašnje stanovnike.

Sarajevska historija je duga, što ni ne mora čuditi s obzirom na geografski položaj, a kroz historiju tu su se izmjenjivali mnogi narodi i vladari od kojih su svi ostavili svoj otisak u kulturi.

Danas je Sarajevo mjesto susreta Istoka i Zapada, grad u kojem se susreću i prepliću različiti narodi i kulture. Činjenica, koju Sarajlije uvijek ponosno ističu, je ta da je Sarajevo grad koji ima dušu i vrata koja su otvorena svim dobronamjernim putnicima. A takvih putnika u današnje vrijeme ne nedostaje.

Dobronamjernost i srdačnost stanovnika Sarajeva vidi se na svakom koraku. Unatoč patnjama i teškoćama koje su zadesile njegove stanovnike, grad je postao jedna od vodećih turističkih destinacija zapadnog Balkana. Posljednjih godina svoju pažnju Sarajevu poklonili su vodeći svjetski turistički časopisi. Tako Lonley Planet i National Geographic Sarajevo preporučuju kao jednu od najprivlačnijih novih turističkih destinacija u svijetu.

Već više od 400 godina Sarajevo se diči multietničnosti pa tako u samo jednoj ulici možete posjetiti džamiju, sinagogu te pravoslavnu i katoličku crkvu. No uz, na oko vidljivu, sinergiju vjera što današnje Sarajevo još nudi modernom putniku? Današnji putnici željni zabave, dobre hrane i novog znanja u Sarajevu pronalaze baš sve od navedenog, a i puno više.

Izvrsna hrana

Bosanskohercegovačka kuhinja spoj je turske, grčke, ali i drugih mediteranskih kuhinja. Ono što je karakteristično za sarajevsku kuhinju je činjenica da je meso nezaobilazan sastojak tradicionalnih jela i poslužuje se uz razne salate. Najpoznatiji predstavnik sarajevske kuhinje definitivno je sarajevski ćevap. Sarajevski ćevapi spremaju se na roštilju i poslužuju se u specijalno pripremljenom hljebu – popularnom somunu.

Ćevapi se poslužuju u tradicionalnim restoranima popularno nazvanim ćevabdžinice. To su male privatne kuhinje u kojima gosti sjede samo toliko dugo dok ne pojedu, a to je običaj nametnut baščaršijskim trgovcima koji ovdje nabrzinu nešto pojedu i zatim se odmah vraćaju na svoj posao. Ćevapi se većinom pripremaju za ručak i večeru dok se za doručak tradicionalno priprema pita s raznim punjenjima. No burek i ćevapi nisu jedini predstavnici sarajevske kuhinje. Razne sarmice, sarajevski sahan, bosanski lonac, bamije s janjetinom samo su maleni djelić bogate tradicionalne kuhinje.

Općenito govoreći u Sarajevu se ne jede lagana hrana, ali šteta bi bilo da ne isprobate ukusna domaća jela, od kojih se neka mogu naći samo u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.