Home VIJESTIBiH Crnolistaš Novalić i ostali: Vještak Hodžića govorio o Odluci o blagajničkom maksimumu, a nije znao da li je dostavljena u banku

Crnolistaš Novalić i ostali: Vještak Hodžića govorio o Odluci o blagajničkom maksimumu, a nije znao da li je dostavljena u banku

by rajvosa
0 komentara

U Sudu BiH danas je nastavljeno suđenje premijeru Federacije BiH sa američke crne liste Fadilu Novaliću i ostalima u vezi s nabavkom spornih 100 kineskih respiratora u vrijednosti od 10.530.000 KM.

Osim Novalića, za spornu nabavku respiratora optuženi su suspendirani direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak, ministrica finansija FBiH Jelka Milićević i vlasnik preduzeća “Srebrena malina” Fikret Hodžić.

Iako je prije dvije sedmice bilo najavljeno svjedočenje Fahrudina Solaka, on je od toga odustao, pa su danas kao svjedoci odbrane Fikreta Hodžića svjedočili Enes Smajić, uposlenik SIPA-e te Radivoje Ikonić, vještak ekonomske struke.

Pripadnik SIPA-e svjedočio

Enes Smajić je svjedočio na okolnosti vezano za službenu zabilješku prilikom provjere prostorija kompanije “Srebrena malina” u Srebrenici.

Advokatica Fikreta Hodžića Mirna Avdibegović je pitala svjedoka Smajića da li je provodio istrage po tom pitanju i na koji način, na šta je on kazao da je provodio istrage u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku po usmenim naredbama Tužilaštva BiH, a razlog je bio provjera po kojem je osnovu isplaćeno 100.000 KM, a kako u banci nije bilo Odluke o blagajničkom maksimumu, otišli su u kompaniju Srebrena malina u Srebrenici.

Kako je kazao svjedok Smajić, u blagajni kompanije u Srebrenici u metalnoj kasi se nalazilo oko 87.000 KM u apoenima od 100 i 200 KM te da nisu izuzeli taj novac.

Tužilac Mirza Hukeljić je upitao svjedoka Smajića zašto su otišli u prostorije Srebrene maline u Srebrenici, na šta je kazao nije bilo Odluke o blagajničkom maksimumu u banci, ali da su iz banke rekli da postoje najave isplate.

Nakon toga je tužilac upitao da li je znao da postoji kompanija i u Vogošći na šta je svjedok rekao da to nije vidio nigdje u dokumentima, iako je znao da postoji, a onda je kazao da nije provjerao prostorije kompanije u Vogošći i Ilijašu. Tužilac je aludirao na to da se značajna dokumentacija nalazi u Vogošći i da je tu de facto sjedište kompanije, iako je advokatica odbrane prigovarala da se tu ne nalazi sjedište kompanije.

Upitan od strane tužioca Hukeljića ko je pregledao dokumentaciju u Vogošći, svjedok je kazao da su se radnje vodile u timovima.

Onda je tužilac Mirza Hukeljić pitao kakav je bio dogovor za Srebrenicu, ko će otvoriti kompaniju kada dođe, na šta je on konstatovao da je zvao izvjesnog Redžepa, koji ga je preusmjerio na Fikreta Hodžića. Pitanje šta se dešavalo kada je došao u Srebrenicu nije moglo biti odgovoreno, obzirom da je sudija Branko Perić zabranio da se odgovara na njeg, jer ga je smatrao irelevantnim.

Na pitanje šta je sa nedostajućih 13.000 KM od ukupno 100.000 KM, Smajić je kazao da mu je priloženo da je to proslijeđeno za kooperante, a da se više informacija može pronaći u knjigovodstvenom servisu u Srebrenici.

Vještak tvrdi da je dobit Srebrene maline bila 6,6 posto

Radivoje Ikonić, vještak ekonomske struke, kazao je da je radio dosta inspekcijskih nadzora, obzirom da je radio u četiri tužilaštva.

On je dobio naredbu da napravi analizu vezano za ovaj predmet, a koja se ticala nabavke respiratora, kredibiliteta kompanije, finansijskog poslovanja, opravdanosti avansnog plaćanja i vezano za blagajnički maksimum, a tu naredbu je izdao Sud BiH.

Kako je pojasnio, dobio je dokaze od strane odbrane vezano za bilans uspjeha, kartice blagajne i knjigovodstvo.

Prema njegovim podacima, dobit Srebrene maline sa svim direktnim i indirektnim troškovima iznosila je 6,6 posto, a marža 11 posto. Pojasnio je da u troškove nije uračunao 150.000 eura koje je Srebrena malina trebala isplatili kompaniji iz Crne Gore BTL Medical, jer oni nisu nikad isplaćeni zbog blokade računa. Dodao je da kada bi se uračunalo i to, dobit bi bila 4 posto te dodao da on nikada ne bi radio ispod 30 posto.

“Ko sam ja da se time bavim ako je završen posao”

Upitan od strane advokatice Mirne Avdibegović da li se može vršiti isplata direktno ka Kini ili se mora putem korespodentne banke, on je kazao da se to uvijek radi putem korespodentne banke. Dodao je da je u izvještaju naveo da je Srebrena malina imala stalni rast prihoda i dobiti.

Upitan sa ekonomskog ekonomskog aspekta da li je Srebrena malina bila relevantna on je kazao:

– Ko sam ja da se time bavim ako je završen posao.

Osvrnuo se i na pitanje Mirne Avdibegović o avansnom plaćanju u vremenu pandemije te poručio da nijedna država nije htjela dati medicinsku opremu bez avansa, a da zakonski za to ne postoji bilo kakva prepreka. O načinu plaćanja na osnovu predračuna kazao da se avans ne može platiti drugačije osim na osnovu predračuna.

Radivoje Ikonić je nakon toga iščitao i član zakon koji se ticao blagajničkog maksimuma, za koji je naveo da njegov iznos u slučaju poljoprivrede nije ograničen u RS-u, nego se donosi internim aktom. O samom novcu koji je pronađen u Srebrenoj malini kazao je da ga nije brojao, nego je to posmatrao na osnovu analitičkih kartica.

Nakon toga je riječ uzeo i optuženi Fikret Hodžić, koji je istakao da postoji prećutni dogovor sa bankama da se on dostavlja na kraju mjeseca, jer kompanije ne mogu znati unaprijed koliko im je novca potrebno.

Tužilac Mirza Hukeljić je onda ispitivao vještaka Radivoja Ikonića te ga upitao da li zna zašto je Odluka o blagajničkom maksimumu bila retroaktivna na šta je rekao da ne zna. Upitan kako je došao do te retroaktivne odluke i da li zna uopšte da li je ona dostavljena banci, vještak Ikonić je rekao ne zna i da mu je ta odluka dostavljena od strane odbrane.

Anomalije u poslovanju

Tužilac je pitao kako to da nije pronašao niti jedan propust, kada je postojao nalaz o inspekcijskom nadzoru gdje su utvrđene nepravilnosti, a on je kazao da ga to nije zanimalo, obzirom da, tvrdi Ikonić, spornih 100.000 KM je bilo za svrhe poljoprivrede, a ne nabavke respiratora, čime se on u tom trenutku bavio.

Mirza Hukeljić je onda konstatovao da državni organ nađe anomalije, a da vještak smatra da to nije relvantno, što, prema njegovim riječima, “dovoljno govori o samom vještaku”. Tužilac se nakon toga osvrnuo i na profakture i fakture, koje su se nalazile u nalazu, a ne u prilozima. Upitao je Radivoja Ikonića da li je propitivao vjerodostojnost faktura i profaktura ili ih je prihvatao takve kakve jesu, na šta je rekao da ih je prihvatao takve kakve jesu.

Nakon toga je tema bila i kako je Ikonić došao do podatka da je 100.000 KM podignuto za svrhe poljoprivrede, odnosno isplaćivanja kooperanata, na šta je Ikonić kazao da je kao razlog podizanja navedeno da je podignuto baš za tu svrhu te da zbog toga ih nije dovodio u vezu sa nabavkom respiratora.

 

Još jedna rasprava sudije i tužioca

Govorilo se i toku kretanja novca za koju je vještak ekonomske struke kazao da je to naveo na osnovu dokumenata iz Kine. Mirza Hukeljić je kazao da je riječ o dokumentaciji obavještajnog karaktera, koja ne može biti dokaz. Sudija Branko Perić je rekao da se neće time baviti, obzirom da je riječ o vještaku ekonomske struke, na šta je Hukeljić kazao da je on to naveo u svojoj dokumentaciji.

Riječ je uzela i braniteljica Jelke Miličević Senka Nožica koja je rekla da tužioci prave predstavu za medije, pa nakon toga, kako kaže, mediji pišu da je „tužilac razvalio“.

– Mediji razapinju uprkos presumpciji nevinosti zbog agresivnog pristupa tužioca – rekla je Nožica.

Mirza Hukeljić je replicirao sudiji Periću da je trpio kada se odbrana nije zaustavila jer je to govorila, a da se njemu sada to prigovara.

– Trpim i ja tebe godinu – odgovorio mu je Perić.

Sudija Perić je zabranio tužiocu da postavi pitanje vještaku ekonomske struke o relevantnosti kompanije, na šta je Hukeljić pitao:

– Mogu li ijedno pitanje koje ide meni u korist postaviti do kraja?

Tužilac Senad Osmić je podsjetio da je vještak Ikonić naveo da se na osnovu internog akta utvrđuje blagajnički maksimum, pa ga je upitao da li je imao uvid u interni akt, na šta je vještak odgovorio odrično te da ga nije tražio.

Na sljedećem ročištu će svjedočiti advokat Goran Petrović iz Crne Gore, koji je zastupao kompaniju BTL Medical.

Možda ti se također sviđa

Ostavite komentar

sarajevograd.BA uvijek nastoji tačno, objektivno i pravovremeno informirati svoje čitatelje o svim aktuelnostima iz svih sfera života, poštujući postulate novinarske profesije i profesionalne standarde.

Korisni linkovi

Izbor urednika

Najnoviji članci